TRSATSKE STUBE – LIJEK ZA DUŠU I TIJELO

Mnogi su pohodili i hodočastili na Trsat, a neki od njih taj put prošli su i po Trsatskim stubama. U uvodnom dijelu samo ćemo se ukratko podsjetiti povijesnih crtica o našim dragim stubama. Trsatske stube, odnosno Stube Petra Kružića smještene su sa desne strane grada Rijeke. Njih trebamo vezati sa Trsatskim Svetištem. Dakle, Trsatsko svetište je nastalo 10. svibnja 1291. prijenosom Bogorodičine kuće iz Nazareta u Trsat, gdje je boravila do 10. prosinca 1294 kada je prenesena u talijanski Loreto. Na mjestu Svete kuće, knezovi Frankopani podigoše spomen – crkvu, a 1367. postaviše u nju sliku Gospe Trsatske koji je prema predaji naslikao sv. Luka, a papa Urban V. darovao hrvatskim hodočasnicima koji su vapili za povratak kućice na Trsat. Godine 2017. obilježavamo 650. godinu tog velikog događaja. Grad su povezale s Trsatom upravo naše Trsatske stube. Dao ih je kao zavjet izgraditi kapetan Klisa Petar Kružić još 1531. te su u početku brojale 128 stepenica. Gornji dio stuba je 1725. dao sagraditi Gavro Aichelburg, vojvoda štajerski, kranjski, koruški. Dan svi brojimo ukupno 539 stuba do platoa Šetališta Joakima Rakovca, a do same Crkve 561 što predstavlja konačni broj. Sada prelazimo na moju povezanost sa Trsatskim stubama.

Moje druženje sa Trsatskim stubama počelo je davnih sedamdesetih godina prošlog stoljeća kad sam krenuo u Osnovnu školu Trsat. No, to je bilo veoma rijetko, a kako sam bivao stariji, sa njima bi se družio samo dva puta godišnje i to oko blagdana Velike Gospe. Moje intenzivnije druženje sa našim stubama započinje 2010. godine kada sam odlučio promijeniti poslovnu karijeru. Tako sam par godina gotovo svakodnevno ,,hodočastio“ Trsatskim stubama, pošto sam pohađao školu i fakultet koji su mi bili relativno blizu. Prijatelji i obitelj su me često znali pitati: ,,Kako možeš hoditi? Koliko si smršavio? Kako se ne umoriš? Kako ti se uopće da i kako ti ne dosadi to šetanje stubama?“. Odgovor je uvije isti: ,,Čovjek se na sve navikne pa i na tjelesni napor. Ako si zdrav, to i nije neki napor. A duhovno? To ne treba niti govoriti, što bi čovjek trebao raditi dok ide trsatskim stubama… Moli se!“ Jednostavno, kada mi se zna zaredati tjedan da nisam prošetao tim stepenicama, to mi bude dovoljna motivacija da se spustim pješke do grada i ponovno istim korakom vratim kući na Trsat. Od ove godine naša riječka voda nalazi se na vrhu stuba što im daje jednu lokalnu prepoznatljivost, a krijepi i naše tijelo.

Trsatske stube ne oduzimaju mnogo vremena. Vremenski, hod traje iz grada 15-20 minuta, a obrnuto 10 do 15 minuta. Naravno, ima i onih koji jednostavno protrče stubama za 5-10 minuta, a od nedavno oma i trkača koji se jednom godišnje utrkuju uz stube. Vjerovali ili ne, muški rekord je 3 minute, a ženski oko 4 minute. Međutim, uz dužno poštovanje, mene takvi ne fasciniraju koliko mi to čine neki drugi. Primjerice, oni koji me zadivljuju su stariji i nemoćni te invalidi koje se sa krunicom u ruci mogu vidjeti kako lagano hode i moleći uspijevaju doći do kraja odredišta, a to je Svetište. U čitavoj toj populaciji, nailazimo često i na turiste, kao i na mlade koji idu na školu i fakultet. Vidimo kako su naše drage Trsatske stube postale vrlo popularne, te imaju sve veći značaj u našim životima. Ne samo nama sa Trsata nego i šire. Trsatskim stubama mnogi turisti pred kraj ne skrenu cestom prema sv. Jurju u na Trsatsku Gradinu od kuda imaju predivan pogled na našu Rijeku. Da i to je put Trsatskim stubama!

Trsatske stube nisu samo stube molitve i nade, već obogaćuju i našu turističku ponudu grada. Gledajući stube, zaustavi mi se vrijeme te u njima vidim sve one rijeke hodočasnika koji su se kroz vrijeme u ovih 700 godina spuštale i penjale. Da rezimiramo: Trsatske stube vam omogućuju besplatan parking, ušteđeni benzin, cijenu karte za autobus, a dobili ste puno više: kondiciju, zdravlje, duhovni mir i spokoj. Jednostavno, hod Trsatskim stubama liječi duh, dušu i tijelo. Zato svi vi koji ste u prilici pohoditi stubama, sukladno svojim mogućnostima, hodite, jer s tim činom ste samo na dobitku.

 

Autor: Neven Polegubić

Advertisements

Leave a Reply

Fill in your details below or click an icon to log in:

WordPress.com Logo

You are commenting using your WordPress.com account. Log Out / Change )

Twitter picture

You are commenting using your Twitter account. Log Out / Change )

Facebook photo

You are commenting using your Facebook account. Log Out / Change )

Google+ photo

You are commenting using your Google+ account. Log Out / Change )

Connecting to %s